Ljudski fenomen bazira se na činjenici koja govori da sve što nepcu nije prihvatljivo je funkcionalno i zdravo, nutritivno bogato makro, mikro i fitonutrijentima.
S druge strane imamo situaciju da svaki nutrijent koji je sastavni dio neke hrane ili pića, a nije nutritivno vrijedan, našem je nepcu prihvatljiv. Upravo u toj mogućnosti odlučivanja o tome što unosimo u svoj organizam, o danoj mogućnosti kontroliranog, ravnomjernog i adekvatnog unosa svih sastojaka u naš organizam stoji činjenica da svoje tijelo, svojom voljom i odabirom opskrbljujemo potrebnim visokovrijednim nutrijentima.
Međutim, postoji i druga strana ove priče a ta je da prilikom prekomjernog unosa određenih tvari, stvaramo energetski suficit, ne trošimo dovoljno energije koju smo unijeli hranom. Posebno osjetljivo razdoblje je razdoblje adolscencije. U tom razdoblju najbržeg rasta i razvoja osobito su važna istraživanja i praćenje prehrane i stanja uhranjenosti djece i mladeži zbog pravilnog razvoja te sprječavanja zdravstvenih problema poput pretilosti.
Istovremena primjena intervencijskih mjera ne samo da rješava trenutni aktualni problem već se na taj način ulaže u zdravlje za cijeli život.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na problem pretilosti kod mladih, ističući kako je najvažnija dugoročna posljedica njezino zadržavanje i u odrasloj dobi što se očituje povećanim pobolom i smrtnošću od kroničnih bolesti (WHO, 2014.). Prema procjenama WHO-a, u dječjoj i adolescentnoj dobi učestalost pretilosti se utrostručila u odnosu na stanje prije dvadeset i pet godina, pri čemu je čak 10,0% dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti.
Američka studija provođena od 2003. do 2006. godine pokazuje da je 16,3 % djece i adolescenata u dobi od 2 do 19 godina pretilo, odnosno iznad 95 percentile tjelesne mase s obzirom na dob i spol. Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase. Prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ u Republici Hrvatskoj 2011.godine 61,4 % populacije ima povećanu tjelesnu masu
Istraživanje koje je 2003. godine provedeno u Hrvatskoj na odrasloj populaciji
( 9070 ispitanika starijih od 18 godina) pokazalo je kako je prevalencija prekomjerne tjelesne mase 38,1 %, a pretilosti 20,3%.
Prema prehrambenim smjernicama, pravilnu prehranu karakterizira:
• kontroliran energetski unos,
• uravnoteženost – prilagodba unosa energije njezinoj potrošnji,
• nutritivna gustoća – odnosno, unos namirnica visoke nutritivne gustoće, tj. onih koje osiguravaju značajne količine vitamina i minerala i relativno malo kalorija,
• raznolikost – unos što raznovrsnijih namirnica iz različitih skupina,
• umjerenost – ograničen unos namirnica koje mogu imati negativne učinke po zdravlje ako se unose u količinama većim od preporučenih;
Brojne studije o prehrani adolescenata rađene diljem svijeta ukazuju na to kako adolescenti većinu nutrijenata unose u preporučenom omjeru, međutim neke specifične nutrijente kao što su magnezij, cink, vitamini A i D, željezo, fosfor, kalcij i vlakna ne unose u dovoljnoj mjeri dok su im upravo ti nutrijenti nužni za optimalan rast i razvoj. Razlog tome je u nedostatnom unosu mlijeka, voća, povrća i žitarica te sve većem unosu rafiniranih namirnica koje imaju nisku nutritivnu.
Od rafiniranih namirnica adolescenti najčešće konzumiraju grickalice i bezalkoholna pića što se događa u trenutku slabljenja roditeljskog autoriteta na izbor hrane, a jačanja utjecaja vršnjaka.
Preporuča se da adolescenti imaju 5-6 obroka dnevno (3 glavna obroka i 2-3 međuobroka) kako bi se osigurala potrebna količina glukoze nužna za funkcioniranje mozga i živčanog sustava. Ne treba zaboraviti važnost konzumiranja tekućine. Potreba za vodom ovisi o ravnoteži između unosa i gubitka tekućine te varira ovisno o prehrani, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi okoliša i vlažnosti zraka. Potreba za unosom vode razmjerna je potrebama za energijom – što su veće potrebe za energijom, veće su i potrebe za vodom. Preporuka za djecu je 1,5 ml vode/kcal.
Osobito treba inzistirati na redovitosti doručka, jer on na početku dana daje organizmu dovoljno energije. Redovitost doručka je nužna potreba djece i mladih u razvoju radi kvalitetnog praćenja školske nastave.
Različiti izvori potvrđuju da djeca općenito jedu previše ugljikohidrata. Slatka pića, šećer i čokolada vodeći su izvori ne mliječnog šećera u prehrani djece, a previše šećera nepovoljno utječe na tjelesnu masu i razvoj zubnog karijesa te ometa unos nutritivno vrednije hrane.
Školska djeca u Hrvatskoj prate ovakav nepovoljan svjetski trend pa tako 26,0% učenika i učenica pije slatka pića svaki dan, dok 35,0 % jede slatkiše jednom ili više puta dnevno. Ne smije se zaboraviti da djeca veliki dio vremena svakodnevno provode u školi gdje jedu i piju ono što im je na raspolaganju.
Ne preporuča se da u školi budu automati s grickalicama, slatkišima i slatkim pićima, jer će učenici posegnuti za hranom iz automata ako školska užina s visokovrijednom hranom nije na raspolaganju ili im nije ukusna i primamljiva. Zbog toga je dostupnost ukusne visokovrijedne hrane upravo u školi iznimno važna za usvajanje pravilnih prehrambenih navika i prehrane kod učenika. Škola je mjesto u kojoj djeca provode velik dio dana i koja zahtijeva njihov veliki angažman.
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja propisano je da su škole duže osigurati prehranu učenicima za vrijeme boravka u školi. Da bi se u školskoj kuhinji hranio što veći broj djece od presudne je važnosti podići razinu kvalitete obroka, u nutritivnom i senzorskom smislu, poštujući načela zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane.
Hrana treba biti ukusna i privlačnog izgleda, jer su djeca vrlo izbirljiva i teško prihvaćaju nove vrste jela. Osim pripreme i podjele obroka u skladu sa standardima i normativima, služba školske prehrane ima i važnu ulogu u edukaciji o prehrani kojom su obuhvaćeni djeca, roditelji i učitelji. Takav proces je dugotrajan i zahtjevan za izvođenje, no u konačnici rezultira prihvaćanjem određenog jela koje dijete dotada nije nikada jelo ili mu se nije sviđao okus kad ga je prvi put probalo.
Sukladno preporukama WHO-a o pravilnoj prehrani djece školske dobi, Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske donijelo je Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama 2013. godine koje obuhvaćaju preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari za učenike prema dobi i spolu, preporučeni dnevni unos vitamina i mineralnih tvari kao i popis izvora makronutrijenata u hrani i njihove uloge u organizmu te popis preporučene hrane koja je izvor vitamina i minerala.
Koliko je važna pravilna prehrana djece i adolescenata, najbolje govori da su mjere o prevenciji i smanjivanju prekomjerne tjelesne mase kod djece uvrštene u Nacionalnu strategiju za prava djece u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) gdje se navodi da je značajno: spriječiti razvoj i posljedice prekomjerne tjelesne mase i pretilosti i/ili poremećaja hranjenja; podizati svijest, informirati i educirati o značenju pravilne prehrane i preporučene tjelesne aktivnosti u djece i mladih kao i o poremećajima hranjenja te dosljedno primijeniti preporučene standarde prehrane u dječjim vrtićima, školama i drugim ustanovama uz edukaciju osoblja i zabranu automata s nezdravim namirnicama u školama; omogućiti redovitu i dopunsku tjelesnu aktivnost u školskim dvoranama te poticati organiziranu tjelesnu aktivnost u slobodno vrijeme; unaprijediti pravodobno uočavanje pojave pretilosti i/ili poremećaja hranjenja kao i ostalih simptoma koji mogu upućivati na posljedice i provoditi učinkoviti tretman i liječenje i razviti sustav savjetovališta za pravilnu prehranu u zdravstvu te poticati suradnju s nevladinim sustavom; podržati lokalno urbano planiranje koje omogućava privlačna, sigurna i dostupna područja za aktivno provođenje vremena i tjelesnu aktivnost.
Dragan Gazibara, mag.ing.techn.aliment.
Pridruži se raspravi