Tiha pandemija: Antimikrobna rezistencija pod povećalom

Svake godine, 18. studenog, obilježava se Europski svjetski dan svijesti o antibioticima, označavajući početak Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima. Ovi događaji dio su europske i globalne kampanje s ciljem podizanja svijesti o antimikrobnoj rezistenciji (AMR) i njenom razumijevanju.

Uzrok i širenje antimikrobne rezistencije

Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju u liječenju bakterijskih infekcija. Do otpornosti na antibiotike ili antimikrobne rezistencije (AMR) dolazi kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na lijekove učinkovito. Bakterije otporne na antibiotike uzrokuju infekcije koje je teško liječiti te povećavaju rizik od širenja bolesti, nastanka teške bolesti i smrti.

Pojavu i širenje antimikrobne rezistencije ubrzali su:

  1. neodgovarajuća uporaba antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka
  2. neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe
  3. sustavi uzgoja i proizvodnje hrane
  4. nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima, cjepivima osigurane kvalitete
  5. boravak u zemljama sa visokom prevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu kolonizirani bakterijama otpornim na više lijekova

Otpornost na antibiotike postaje sve ozbiljniji javnozdravstveni problem u Europi i svijetu. Broj infekcija uzrokovanih bakterijama raste brže od broja novih antibiotika. Što znači da bi u budućnosti mogli doći do nemogućnosti liječenja infekcija antibioticima.

Procjenjuje se da je u 2019. godini oko 1,27 milijuna smrti bilo uzrokovano upravo antimikrobnom rezistencijom. Šest vodećih uzročnika smrti povezanih s antimikrobnom rezistencijom su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.

Prema podacima Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije, skandinavske zemlje i Nizozemska općenito manje koriste antibiotike od južne Europe, te time imaju i nižu stopu rezistencije.

Edukacija kao ključna preventivna mjera

Nepravilnim i čestim uzimanjem antibiotika pridonosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike. Najvažniji čimbenik u racionalizaciji potrošnje antibiotika je edukacija građana. Mnogi građani skloni su samoinicijativnom uzimanju antibiotika bez da su svjesni posljedica. Takvo uzimanje antibiotika umanjuje njihovu djelotvornost u indikacijama kada su zbilja potrebni. Oko 90 % antibiotika uzima se izvan bolnica, a čak 75 % antibiotika uzima se za infekcije dišnih puteva. Infekcije dišnih puteva uzrokovane su virusima te antibiotici ne pomažu u njihovom liječenju.

Antibiotici nisu djelotvorni ni u slučajevima gripe i prehlade. Uzimanjem antibiotika u ovim slučajevima samo potiče razvoj bakterija otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš. One se svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u određenom trenutku mogu uzrokovati infekciju.

Suočeni s tihom pandemijom antimikrobne rezistencije, odgovornost kreće od svakog pojedinca. Edukacija, svjesnost i odgovorno korištenje antibiotika ključni su u borbi protiv ove ozbiljne prijetnje javnom zdravlju.

Napisala: Maja Madaras

Vrata zdravlja