Kardiovaskularne bolesti (kratica: KVB) su bolesti srca i krvnih žila. U većini slučajeva uzrokovane su aterosklerozom, tj. procesom stvaranja plaka/naslaga na stijenci krvnih žila što za posljedicu ima očvrsnuće/zadebljanje i u konačnici suženje krvne žile.
One su danas vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Gotovo 18 milijuna smrti u svijetu uzrokovano je upravo KVB. Od tog broja preko 7 milijuna otpada na ishemijsku srčanu bolest (srčani udar), a preko 6 milijuna na cerebrovaskularne bolesti (moždani udar).
U KVB spadaju sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga. Najčešće su koronarna srčana bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularna bolest (npr. moždani udar).
Većina čimbenika rizika za KVB je promjenjiva i može se kontrolirati, tj. u samom startu se može spriječiti (medicinski: prevenirati). To bi značilo da zdravim životnim izborima svaki pojedinac može zaštititi svoje srce i krvožilni sustav.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti i umanjenje rizika obolijevanja od istih postiže se primarno utjecanjem na promjenjive faktore rizika kao što su: prehrana, pušenje, tjelesna težina, mentalno zdravlje, tjelesna aktivnost.
Stoga je od iznimne važnosti utjecati pozitivno na naše zdravlje kroz primjerenu prehranu, umjerenu tjelesnu aktivnost, nepušenje, održavanje mentalne higijene, redovite kontrole kod izabranog obiteljskog liječnika ili specijaliste i dr.
Objasnit ćemo pobliže zdrave životne izbore kojima štitimo zdravlje našeg srca i krvnih žila:
- Redovita tjelesna aktivnost
I 30-ak minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno pomaže prevenciji srčanog i moždanog udara. Tjelovježba bi trebala postati sastavnim dijelom našeg života. Istraživanja su pokazala da i višekratno petminutno vježbanje ima snažan učinak. Znači, nekoliko puta tijekom dana po par minuta odvojite za razgibavanje, aktivirajte mišiće, koristite stepenice umjesto dizala, siđite stanicu ili dvije prije odredišta pa prošećite ostatak puta ili slično. Tjelesna aktivnost povećava osjećaj zadovoljstva, umanjuje stres i pridonosi održavanju optimalne tjelesne težine čime se umanjuju čimbenici rizika za oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti.
- Nepušenje
Nepušenje značajno umanjuje rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Također je važno izbjegavati i pasivnu izloženost duhanskom dimu (boravak u prostoru koja je ispunjena duhanskim dimom). - Zdrava i raznovrsna prehrana
Na našem bi se jelovniku uvijek trebala nalaziti raznovrsna, svježa, nerafinirana hrana: svježe povrće i voće, cjelovite žitarice, grahorice, nemasno meso, riba. Također treba pripaziti na unos soli i skrivene izvore soli poput kruha, pekarskih proizvoda, industrijski proizvedene, procesirane hrane. Treba piti dovoljno tekućine (pretežito obične vode, zatim biljnih čajeva i prirodnih sokova), a alkohol piti isključivo u umjerenim količinama. - Održavanje optimalne tjelesne težine
Jedan od načina za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (indeks tjelesne mase), koji se izračuna tako da se podijeli težina u kilogramima s visinom u metrima na kvadrat. Npr. 60 kg:(1,70×1,70 m). Zdrava odrasla osobe trebala bi održavati svoj ITM u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2. Što je indeks viši, to je i veći rizik pobolijevanja od navedenih bolesti. Međutim, sam indeks tjelesne mase nije idealan način praćenja jer će npr. više i/ili mišićavije osobe općenito imati viši indeks tjelesne mase, premda udio masnog tkiva može biti relativno nizak, tako da je pri procjeni rizika od razvoja bolesti povezanih s pretilošću važno uzeti u obzir i neke druge parametre koji ukazuju na raspodjelu masnog tkiva u tijelu (poput odnosa opsega struka i bokova ili samo opsega struka).
- Redovita kontrola i samokontrola
Važne su redovite kontrole kod obiteljskog liječnika koje uključuju mjerenje vrijednosti krvnog tlaka, razine kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi, izmjere opsega struka, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase. Također je važno da se kontroliramo i sami (mjerimo tlak, šećer, važemo se, mjerimo opseg struka) te da osluškujemo svoje tijelo što će nam omogućiti prepoznavanje znakova upozorenja (npr. zadihanost, neobjašnjivi umor, otjecanje nogu, lupanje srca ili drugo). - Uzimanje propisanih doza lijekova
Lijekove je važno uzimati redovito i u propisanim dozama (često i u propisano vrijeme). Svaki čovjek sam za sebe najbolje može znati koji mu lijek odgovara i zašto ili mu pak ne odgovara. Zato je potrebno pratiti svoje reakcije, bilježiti ih i podijeliti s liječnikom tijekom kontrole ili pregleda.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay
Pridruži se raspravi